|
| TI Hrvatska prezentirala prve rezultate projekta "Upalimo svjetlo" |
 Nevladine udruge uključene u provedbu regionalnog projekta „Upalite svjetlo“, Transparency International Hrvatska, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) iz Crne Gore i Transparency International Bosna i Hercegovina, prezentirali su prve rezultate projektnih aktivnosti te preporuke za povećanje razine transparentnosti javnih institucija korištenjem prava na slobodan pristup informacijama u tri zemlje regije.
Nevladine udruge uključene u provedbu regionalnog projekta „Upalite svjetlo“, Transparency International Hrvatska, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) iz Crne Gore i Transparency International Bosna i Hercegovina, prezentirali su prve rezultate projektnih aktivnosti te preporuke za povećanje razine transparentnosti javnih institucija korištenjem prava na slobodan pristup informacijama u tri zemlje regije.
Aktivnosti provedene u prethodnom periodu od strane TI Hrvatska, MANS iz Crne Gore i TI Bosna i Hercegovina i ostalih organizacija okupljenih oko projekta „Upalite svjetlo“ koje imaju za cilj unapređenje mogućnosti za borbu protiv korupcije u tri zemlje regije - Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini korištenjem mehanizama za slobodan pristup informacijama pokazuju da razina transparentnosti javnih institucija nije na zavidnom nivou u sve tri države unutar kojih se projekt provodi.
Govoreći o slobodi pristupa informacijama u Republici Hrvatskoj, Marina Lasić, voditeljica projekta, navela je da tijela javne vlasti svjesno krše odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne odgovarajući na upite postavljene od strane organizacija i pojedinaca, što je vidljivo iz posljednjeg regionalnog istraživanja u sklopu kojeg je ispitivana sloboda pristupa informacijama u oblasti privatizacije i javne nabave. Navedeno je da od 67 upućenih zahtjeva za pristup informacijama, ni nakon mjesec dana, TI Hrvatske nije zaprimio niti jednu traženu informaciju, što predstavlja poražavajuću činjenicu kada je u pitanju usporedba sa ostale dvije zemlje u kojima se projekt provodi. Republika Hrvatska još uvijek nije potpisala Konvenciju o pravu na pristup službenim dokumentima Vijeća Europe.
Na 18. sjednici Sabora 9. srpnja 2010. prihvaćen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama u prvom čitanju koji ne uključuje prijedlog nevladinih udruga za uspostavu povjerenika za informacije, neovisnog tijela kojem je cilj uspostava veće transparentnosti tijela vlasti te razotkrivanje i prevencija korupcije.
Kada je u pitanju slobodan pristup informacijama u Bosni i Hercegovini, najveći problem koji je uočen kroz ovo ispitivanje, kako je navela koordinatorica projekta TI BiH Nina Stevanović je pitanje visokih troškova umnožavanja i dostavljanja informacija, što direktno obeshrabljuje one koji posjeduju manja financijska sredstva za zahtijevanje informacija od institucija. Također, iako je određen broj institucija obuhvaćenih ispitivanjem u zakonskom roku odgovorio na upućene zahtjeve, dostavljene informacije nisu bile u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku, točnije nisu dostavljene u formi rješenja, što u suštini onemogućava podnosioca zahtjeva da nastavi postupak i time ostvari svoja prava propisana Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
Što se tiče ostvarivanja prava na informacije u Crnoj Gori, po riječima Filipa Ivanovića, asistenta projekta za Crnu Goru, vidljivi su neki pomaci u postupanjima institucija po zahtjevima za slobodan pristup informacijama u odnosu na period kada je Zakon usvojen. Postotak „šutnje administracije“, odnosno slučajeva kada institucije ne odgovaraju na zahtjeve iznosi 20% od ukupnog broja podnijetih zahtjeva. Međutim, evidentno je da institucije najčešće odbijaju dostaviti informacije koje bi mogle ukazati na korupciju i kršenje zakona i to posebno u području privatizacije, Dosadašni odgovori na zahtjeve koji su podnijeti kao dio regionalne inicijative potvrđuju dosadašnju praksu institucija da proglase tajnom informacije o privatizaciji i provedbi obveza definiranih ugovorima o privatizaciji. S toga, veoma mali broj ugovora dostupan je široj javnosti, čak i manjinskim dioničarima i radnicima, uz obrazloženje nadležnih institucija da bi se objavljivanjem istih ugrozili gospodarski, odnosno poslovni interesi ugovornih strana. Čak i kada su pojedini ugovori dostupni javnosti, u malom broju slučajeva su objavljeni socijalni, investicijski i ekološki programi kao i aneksi ugovora kojima se značajno smanjuju obveze definirane ugovorima o privatizaciji.
Sudionici su se složili da su evidentna kršenja prava na pristup informacijama u svim zemljama regije, da se zakoni neadekvatno provode te da tijela javne vlasti vrlo često ne odgovaraju na upite posebno kada se oni odnose na informacije koje bi mogle ukazati na korupciju. U cilju podizanja svijesti građana o pravu na pristup informacijama Transparency International Hrvatska, MANS i Transparency International Bosna i Hercegovina organiziraju u petak 23. srpnja u 10 sati performanse u glavnim gradovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na kojima će se građanima pojasniti procedure traženja informacija od tijela javne vlasti te pomagati pri ispunjavanju zahtjeva za pristup informacijama. |
|
|
|
|
|
)
Pravilnik o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija)
