GI oštećenika RBA zadruga
08.05.2019.Građanska inicijativa oštećenika nelegalnih austrijskih regionalnih seoskih zadruga GI dostavila nam je demantij intervjua objavljen 11.3.2019. godine pod nazivom "Potrošač nije onaj tko uzima kredit za gradnju turističkih apartmana" te ga prenosimo u cjelosti:
Poštovani glavni uredniče Jutarnjeg lista,
sukladno članku 40. i 41. Zakona o medijima, NN 59/04, 84/11, 81/13, Građanska inicijativa oštećenika nelegalnih austrijskih regionalnih seoskih zadruga (GI), od glavnog urednika Jutarnjeg lista ZAHTIJEVA OBJAVITI DEMANTIJ na tendenciozni, očigledno naručeni, intervju suca Suda EU Siniše Rodina, objavljenog 11.03.2019.godine, pod naslovom „Potrošač nije onaj tko uzima kredit za gradnju turističkih apartmana“ i kolateralnu umetnutu, izjavu njegovog kolege, profesora Milotića, u podčlanku naziva „Lex Škibola se pisao po narodnom osjećaju pravde“, autorice Marine Klepo, slijedećeg sadržaja:
„Imenovani sudac čudnovatim motivima izazvan, javno je, vremenski tempirano i zabranjeno sudačkoj funkciji (neposredno pred objavu prevažne odluke USUD-a), iskočio iz paštete u vašoj novini, U ZAGONETNOM SVOJSTVU i utjecao na USUD da donese POGREŠNU odluku, odgovarajuću samo užoj korumpiranoj interesnoj skupini, te doveo javnost u zabludu i posijao strah u dijelu građanstva (preko 200.000 građana).
POGREŠNU, utoliko što bi slijedna odluka USUD-a bila zasnovana na NAMJERNO pogrešnoj Presudi Suda EU C-630/17 Milivojević, od 14.02.2019.godine, donesenoj po Zahtjevu za prethodnu odluku Mirelle Rodin, sutkinje u nezapamćenom sukobu interesa, koja spava u kući pod hipotekom upravo tuženika iz C-630/17 Milivojević, a koja se nakon odrađene svoje role samoizuzela iz predmeta. Opravdano sumnjamo da je Presuda Suda EU zasnovana na korupciji i kaznenim djelima (postoje dokazi), te stoga nije sukladna hrvatskom i europskom pravu, premda trenutačno ima svojstvo obvezatne preporuke; što je prestrašna činjenica, poražavajuća za dignitet Suda EU i sramotna za EU, a u njenom donošenju odlučni „lobistički utjecaj“ imao je osobno Siniša Rodin.
Afera je u postupku pred OLAF-om, a možebitno i pred SOA-om.
Ukoliko je Siniša Rodin istupio kao građanin, skrivajući se iza autoriteta Suda EU, tada je korupcionaški namjerno iznio niz netočnosti i kvazipravnih stavova, koji su izvan konteksta činjeničnog stanja i konteksta Presude, sa namjerom pogrešnog informiranja javnosti, u cilju pogodovanja austrijskim RBA zadrugama kao nelegalnim vjerovnicima, kao i sutkinja Mirella Rodin, a sve na štetu hrvatskih građana. U priči je i operativac Mislav Mataija, pravni agent pri EKEU, bivši Rodinov asistent na PFZG.
Ukoliko je Siniša Rodin istupio kao sudac Suda EU, tada se pristrano ogriješio o sudački kodeks svojim javnim neprimjereno-interesnim istupom, jer po predmetu C-630/17 Milivojević, nije imao nikakvo uredovno svojstvo (osim interesno-lobističkog), ali sve sa prikrivenom namjerom utjecaja i pritiska da USUD silom inercije donese odluku koja odgovara „ekipi“ čija imena su poznata OLAF-u. U predmetu C-630/17 Milivojević, Siniša Rodin nije imao pravo se mješati i nedopušteno „lobirati“ na Sud EU (da donese apsolutno pogrešnu odluku), niti ga se taj predmet ticao, kao niti „lobirati“ na USUD.
Naročito je netočno izjavio Siniša Rodin da je VSRH „naveo da nema retroaktivni karakter“, ZID ZPK, što je oprečno Rješenju USUD broj U-I-4455/15 od 04.04.2017.godine, kao konačnom pravorjeku i protivno članku 31. Zakona o USUDRH. Možda dotični nije čitao što tamo piše, a Sud EU nema pravo derogirati pravomoćne i konačne pravorijeke nacionalnih sudova.
Izjava Siniše Rodina da „Zakon o ništetnosti ne štiti potrošača, nego se odnosi na komercijalne klijente, što nije smisao europskog zakonodavstva“, je besmislena i namjerna manipulacija i zamjena teza. Činjenica je da su nelegalni kreditori nudili hipotekarne kredite ne utvrđujući kreditnu sposobnost i ne dogovarajući sa dužnikom kreditnu namjenu, jer ih je zanimala isključivo hipoteka i naknadna otimačina nekretnina kreditno nesposobnog dužnika. O potrošačkim ili nepotrošačkim kreditima ili namjeni kredita, u ugovorima se ne govori.
Naime, Zakon o ništetnosti ugovora, tzv. Škibolin zakon, utemeljen je na članku 16. Zakona o obveznim odnosima i ne tretira različito kredite prema potrošačima ili kvazi pojam iz intervjua, „komercijalnih kredita“. Sudac je pojmovno fulao „ceo fudbal“ i vjerojatno krivo mislio na trgovačke (komercijalne???) kredite, pa se pogrešno nomotehnički izrazio (kao što na nomotehnici inzistira prof. Milotić), ali svakako je NAMJERNO previdio da je Zakon o ništetnosti zasnovan na nužnoj mjeri iz članka 65. Ugovora o funkcioniranju EU, koji članak kompromitira Presudu Suda EU, C-630/17 Milivojević, jer se NAMJERNO izbjegava, ne samo primjeniti, nego i spomenuti. Republika Hrvatska imala je pravo poduzeti nužnu, ovom prigodom, zakonodavnu mjeru i udariti topom po kriminalitetu; de facto, zabraniti ga i onemogućiti, a ne secirati skalpelom, kako bi to metaforički preporučio Siniša Rodin. I to je učinila Škibolinim zakonom, izglasanim sa povijesnih 134 ZA i 0 PRITIV.
Izjava Siniše Rodina o nadležnosti sudova suprotna je Uredbi 1215/12 Parlamenta i Vijeća EU, Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, NN 53/91, 88/01 (na snazi bio do 29.01.2019.godine) i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, NN 101/2017, a njegove teze o retroaktivnosti su nestručne i na razini „nauka“.
Neobjavom ovog demantija u kratkom roku, a koji se tiče egzistencije velikog broja hrvatskih građana, smatrat ćemo da niste ispunili zakonsku obvezu dati priliku i „drugoj“ strani koje se intervju itekako tiče, organizirat ćemo protiv Siniše Rodina i Jutarnjeg lista, prosvjed pred USUD-om i pobrinuti se da ovaj demantij bude u cijelosti objavljen u drugim medijima.
Sporni intervju vaše novinarke Marine Klepo sa Sinišom Rodinom netočan je i jednostran pogled interesne skupine koja je „isposlovala“ kontaminiranu, subverzivnu i pogrešnu Presudu Suda EU C-630/17 od 14.02.2019.godine, na čelu sa davateljem intervjua, na štetu pravnog poretka Republike Hrvatske i njehih građana. Da je tomu tako pokazat će predstojeći događaji.
Građanska inicijativa