Hrvatski građani iseljavaju se zbog korupcije

Dok je hrvatska javnost cijelo ljeto zaokupljena vijestima o katastrofalnim požarima, svađama oko ploče u Jasenovcu te pobunom zbog uvođenja poreza na nekretnine, ispod medijskog radara prošla je informacija o naglom porastu broja donacija za HDZ, odnosno o sumnjivim okolnostima pod kojima su ‘kontroverzni’ poduzetnici sa po više desetaka ili nekoliko stotina tisuća kuna donirali vladajuću stranku.

Mnogi mediji zabilježili su, doduše, da je HDZ u prvoj polovici ove godine skupio čak4,1 milijun kuna donacija, a pojedini novinari potrudili su se doći i do i imena najizdašnijih donatora. Tjednik Globus i poneki portali naveli su da su mnoge tvrtke – koje su najveći donatori HDZ-a – kronični gubitaši, mnogi vlasnici tih tvrtki su porezni dužnici, protiv više vlasnika tvrtki koje sponzoriraju HDZ vođeni su sudski procesi zbog financijskih malverzacija .., no najzanimljivije od svega ostalo je, čini se, daleko od očiju javnosti.

Jedino portal Pouzdano.hr pronašao je poveznicu koja ukazuje na zaključak da su mnoge tvrtke donirala HDZ jer su prije toga od države – koju vodi isti taj HDZ – dobile unosne poslove ili poticaje! Kasnije su HDZ-u, u suštini, vraćale postotak novca dobivenog iz državnog proračuna.

Provjerili smo navode te se i sami uvjerili da su najveći donatori doista dobivali unosne poslove ili poticaje od Vlade Republike Hrvatske.

Tako je tvrtka ‘Lana – Karlovačka tiskara’, najveći donator HDZ-a sa čak 200.000 kuna donacije, tijekom 2016. od Ministarstva gospodarstva dobila državnu potporu od 1,092.074 kuna! Zlobnici bi rekli da je Nikola Hanžel, vlasnik Karlovačke tiskare, dobro znao što mu je činiti nakon što je dobio toliki poticaj. Dvadesetak posto od dobivenog iznosa – jednostavno je vratio (donirao) HDZ-u.

Drvna industrija Rubinić iz Jastrebarskog u više je navrata HDZ-u donirala po 20.000 kuna. A zašto i ne bi kada je od Ministarstva gospodarstva, koje vodi HDZ-ovka Martina Dalić, dobila tijekom 2016. godine poticaja u vrijednosti od 925 tisuća kuna?

Jedan od najvećih donatora je i tvrtka Trajectus iz Donje Voće koja je HDZ-udonirala 60.000 kuna. Zanimljivo je to da su donaciju uplatili u kratkom periodu u kojem im račun nije bio blokiran. Kao osnivač i direktor tvrtke u sudskom registru navodi se Zoran Terić, koji je kao fizička osoba na listi poreznih dužnika s dugom od 176.399 kuna, istaknuo je tjednik Globus. Zanimljivo je da gubitaš Terić, koji unatoč velikim dugovanjima sponzorira HDZ, zapošljava u svojoj tvrtci, kako navodi Globus, inačelnika općine Donja Voća – HDZ-ovca Krunu Jurgeca?!

Ovakvih primjera ima mnogo što, prema svemu sudeći, ukazuje na potencijalnozastrašujuće razmjere političke korupcije.

Kako komentira činjenicu da su tvrtke koje su HDZ-u dale najizdašnije donacije gotovo u pravilu dobivale financijske poticaje ili poslove od države (prije toga slično se događalo s SDP-om) te nije li tu riječ o prikrivenoj korupciji, upitali smo dr. sc.Davorku Budimir, predsjednicu Transparency International Hrvatska te članicu vladinog Savjeta za sprječavanje korupcije u RH, znanstvenicu i aktivisticu koja već godinama istražuje razmjere i pozadinu korupcije u Hrvatskoj.

”Korupcija je najveći hrvatski problem i upravo je korupcija kriva za masovno iseljavanje i izumiranje Republike Hrvatske! Sva istraživanja govore da je tako,odnosno da bez tolike korupcije ljudi ne bi iseljavali. No, unatoč svim timalarmantnim pokazateljima, Hrvatska je zadnjih godina potpuno odustala od borbe protiv korupcije! Ovakvo stanje je neodrživo, no ništa se ne čini da se to promijeni”, ističe u uvodu dr. sc. Davorka Budimir.

Kaže potom da se političke stranke financiraju posve netransparentno, ali da Državno izborno povjerenstvo, koje bi to trebalo kontrolirati, ništa ne čini da se ta korupcija zaustavi.

”DIP samo piše izvješća i daje ih na znanje. Dalje od toga se ne ide, iako podaci koje DIP dobiva od političkih stranaka najčešće nisu točni. Valja napomenuti da isti obrazac ponašanja imaju i HDZ i SDP. U vrijeme kada bilo koja od tih stranaka obnaša vlast, povećava im se i iznos donacija. No, DIP nema mehanizme da takvu potencijalno koruptivnu praksu istraži i kazni. Najgori oblik korupcije je kada se poduzeća stavljaju u neravnopravan položaj, ovisno od toga jesu li donirali vladajuću stranku. Događa se da one tvrtke koje nemaju vezu s političkom strankom, ne mogu sudjelovati ni u kojem javnom poslu. Nepoštena je to tržišna utakmica. No, kada bi se spustili na lokalnu razinu, vidjeli bi da je tamo stanje još gore. Provodili smo istraživanja na lokalnoj razini te smo uvidjeli da jedinice lokalne samouprave često osnivaju svoje komunalne tvrtke, koje onda dominiraju u toj sredini. Dobivaju većinu poslova, a onda doniraju novac političkim strankama. Takvu praksu trebalo bi onemogućiti, jer je nedopustivo da se novac poreznih obveznika donira na taj način političkim strankama. Javni se novac prelijeva u privatne džepove pa se potom donira stranci. Taj novac trebalo bi vratiti u proračun!”, podvlači predsjednica udruge Transparency International Hrvatska.

Dodaje potom da je Zakon o financiranju političkih stranaka vrlo manjkav i loš. Stranke su, kaže, koristile rupe u tom zakonu, pa su od banaka, ili pojedinih tvrtki poput PPD-a, posuđivale novac, što se ne bi smjelo dopustiti.

”Tu su veliki koruptivni rizici, jer imate pravila koja ne vrijede jednako za sve pravne subjekte. Sve te rupe u zakonu političke stranke itekako koriste, pa ne unose točne podatke u dokumentima koje predaju DIP-u. Nerijetko stave čak i krivi OIB, potpuno krive brojke, zbog čega je nemoguće kontrolirati te podatke. No, nitko ne snosi posljedice zbog svega toga. Osim toga, imamo i sukob nadležnosti oko Državnog izbornog povjerenstva. Predsjednik Vrhovnog suda je ujedno i predsjednik DIP-a, a to ne bi smjela biti ista osoba. Pa Josip Vresk, član Državnog izbornog povjerenstva, je bio optužen u aferi Hypo za primanje mita, a on je još uvijek član DIP-a! Intenzivno smo na to upozoravali prošle godine u ovo vrijeme, no ništa se nije dogodilo. Potpredsjednici DIP-a biraju se po političkom kriteriju, pa su to najčešće ljudi iz SDP- a ili HDZ-a. Politika bira i predsjednika Vrhovnog suda, odnosno predsjednika DIP-a, što znači da SDP i HDZ postavljaju ljude koji bi njih trebali kontrolirati, Sami sebe bi, dakle, trebali kontrolirati. Naravno da to ne ide i da zato imamo velike koruptivne rizike”, pojašnjava Budimir.

Napominje zatim da zbog svega toga i imamo prenapuhane biračke popise, odnosno popise sa više stotina tisuća birača viška.

”Birački popisi mogli bi se brzo srediti, da se žele srediti. No, nakon što je Hrvatska ušla u EU, potpuno se odustalo od borbe protiv korupcije, iako je korupcije sveprisutnija u Hrvatskoj. Zbog svega toga, građani više i ne reagiraju na vijest o nekoj aferi. Povjerenstvo za sukob interesa prije par dana je ustvrdilo da je Božo Petrov pogriješio prije četiri godine. No, to nije vijest. Vijest bi bila da je tako odlučeno prije godinu i pol, kada je on bio visokopozicioniran u Vladi RH. Zviždači su se opekli, masovno su gubili poslove, nove nisu mogli naći. Stradali su i financijski i zdravstveno. Nema zakonske zaštite prijavitelja korupcije. Nacionalno vijeće za sprječavanje korupcije ne postoji već dvije godine: cijeli Oreškovićev i Plenkovićev mandat. Nema nacionalne strategije ni akcijskog plana za borbu protiv korupcije. Nama ciklusi prolaze i ništa. Iz svega toga je vidljivo da borba protiv korupcije nije prioritet, da je to zadnja stvar na svijetu… ”, upozorava Davorka Budimir.

Tumači potom da sustav, zbog svega navedenog, omogućava korupciju, odnosno da se stvara koruptivni obrazac po kojemu se sve u Hrvatskoj odvija.

”Tko će uopće ostati živjeti u RH, ako posao imaju samo oni koji rade javne poslove,oni koji su plaćeni iz proračuna? Svi glođu istu kost, a ta kost je sve manja. Zbog korupcije, porezna davanja su ogromna. A vladajuće žele uvesti i nove poreze, poput poreza na nekretnine, zbog čega je javnost s pravom revoltirana. Ako gajba piva u Hrvatskoj stoji 20 eura, a u BiH deset eura, iako se radi o pivu proizvedenom u Hrvatskoj, onda tu nešto ne štima. Prosječni hrvatski građani nisu ni lijeni ni glupi. Da jesu, ne bi opstali u Irskoj, Njemačkoj, Švedskoj i drugim zemljama. No, oni odlaze jer vide da ovdje zakon nije jednak za sve, da nema reda i pravde. Odlaze zbog korupcije, zbog čega se nešto mora hitno promijeniti, jer je ovakvo stanje neodrživo”, zaključuje dr. Draženka Budimir, predsjednica udruge Transparency International Hrvatska.

Vlada: Nemamo saznanja o odlukama tvrtki o donacijama stranci

O svemu navedenom tražili smo očitovanje Vlade RH, Ministarstva gospodarstva te same Hrvatske demokratske zajednice.

”Kako komentirate činjenicu da su tvrtke koje su HDZ-u dale najizdašnije donacije gotovo u pravilu dobivale velike poslove, odnosno financijske poticaje od države? Ima li to veze jedno s drugim? Je li slučajno to da je tvrtka ‘Lana – Karlovačka tiskara’ HDZ-u u prvoj polovici 2017. donirala HDZ-u čak 200.000 kuna, a da je tijekom 2016. od Ministarstva gospodarstva dobila poticaje u vrijednosti od čak 1.092.074 kuna? Vraća li to, kontraverzni Hanžel (optuživan i osuđivan zbog financijskih malverzacija) 20 posto iznosa poticaja iz državnog proračuna – HDZ-u? Ima li veze činjenica da je tvrtka ‘Drvna industrija Rubinić’ donirala HDZ-u u više navrata po 20.000 kuna tijekom 2017. godine – s dobivenim poslom od Ministarstvom gospodarstva vrijednim 925 tisuća kuna tijekom 2016. godine? Kako objašnjavate činjenicu da visina donacija stranci dramatično raste nakon što HDZ preuzme vlast, odnosno u vrijeme kada može kontrolirati velik dio novca iz proračuna?

Ima li istine u tvrdnji da je HDZ-ova Vlada uporna u uvođenju poreza na nekretnine: kako bi, između ostaloga, vladajući mogli i iz tih prihoda (i na lokalnoj razini) davati poticaje i poslove tvrtkama koje će im kasnije uplaćivati izdašne donacije te nije li ovdje riječ o (prikrivenoj) korupciji?”, upitali smo glasnogovornicu Vlade RH.

Odgovorili su ovako: ‘Vlada Republike Hrvatske nema nikakvih saznanja o poslovnim odlukama pojedinih tvrtki u vezi donacija stranci’.

Iz HDZ-a, pak, nismo dobili odgovore na našapitanja, dok su nam iz Ministarstva gospodarstva poslali opširne odgovore na slična pitanja.