Izazovi pred nama - javna rasprava
29.12.2016.
Na početku rasprave, volonteri TIH naglasili su kako je danas Međunarodni dan borbe protiv korupcije, te su pozdravili više od 80 predstavnika veleposlanstava, civilnog društva, akademske zajednice, gospodarstvenike, investitore, bankare, medije, povratnike u Hrvatsku, i sve prisutne.
Naglasili su kako korupcija prodire u sve elemente društva i predstavlja najveću ugrozu gospodarskog, društvenog i političkog razvoja, te prosperiteta Republike Hrvatske. Borba protiv korupcije je prioritet našeg svakodnevnog odgovornog djelovanja. Društva koja imaju visoke standarde transparentnosti, javno dostupne podatke i učinkovite institucije su bogatija, a njihovi građani uživaju u kvaliteti javno dostupnih usluga. Stvaranjem društvene klime s pozitivnim društvenim vrijednostima poput poštenja i povjerenja, koruptivno ponašanje postati će društveno neprihvatljivo i izazvati će opću osudu cijelog društva, a ne samo hrabrih pojedinaca. Obnašanje javnih dužnosti pretpostavlja veće obaveze, ali i veću odgovornost. Zato s pravom očekujemo da će politički akteri osvijestiti potrebu učinkovitog funkcioniranja institucija. da će osigurati sustav međusobnog nadzora i kontrole, ali i dostatna novčana sredstva za rad institucija koja se bave prevencijom i represijom korupcije. Hrvatsko društvo mora biti oslobođeno političke korupcije, te trgovine utjecajima pozicijama. Na političkim akterima koji su danas na pozicijama političkog odlučivanja leži teret najveće odgovornosti.
Nakon ovih uvodnih riječi, Davorka Budimir, predsjednica Transperency International Hrvatske, započela je raspravu sa citatom Vlade Gotovca, koji je govorio o vrijednostima naroda. Borba protiv korupcije mora se voditi na svim razinama, od vrtića, osnovnih i srednjih škola do najvećih političkih institucija. Međutim, što je s onima koji se trebaju boriti protiv korupcije: političarima. građanima, medijima i civilnom društvu? Koliko su oni zastupljeni u borbi protiv korupcije? Upravu su oni ti koji moraju težiti održivom razvoju, vladavini prava i boljoj kvaliteti i standardu života. Ljudi koji ukazuju na nepravilnosti gube živote i prijeti im se svakodnevno.
Rasprava:
Zašto građani nemaju povjerenja u političare?
Mirela Holy: Zato što se ništa ne mijenja – uvijek je sve isto u politici. Građani dozvoljavaju da ih se manipulira. Mirela Holy smatra kako je istinita izreka da narod ima vlast kakvu zaslužuje.
A na pitanje zašto se ljudi daju manipulirati? – odgovorila je da zato što se propaganda nije mijenjala od 20. stoljeća. Postoji nekoliko obrazaca manipulacije i političari ih konstantno koriste, svjesno ili nesvjesno. Osim toga, ne smijemo zaboraviti interes birača koji su zaposleni preko stranaka. A veliku ulogu ima manipulacija s poznatim hrvatskim arhetipovima.
Potom je profesor Kregar, osnivač TIH.-a u Hrvatskoj rekao kako TIH nije osnovan 2000., već de facto 1998. godine.
Osim toga, mnogi danas smatraju da je korupcija ostatak ili bolje rečeno ostavština Osmanske i komunističke vlasti. To je pitanje mentaliteta koje se vrlo teško mijenja.
Što je TIH učinio za svoga postojanja?
On je davao mnoge prijedloge kako se boriti protiv korupcije, npr. prijedlog o osnivanju Uskoka, Zakon o financiranju tvrtki i stranaka, te mnoge strategije u borni protiv korupcije. Međutim, profesor Kregar nije u potpunosti zadovoljan, jer se moglo ostvariti puno više. Hrvatsko društvo je u razvoju. Mi smo opsjednuti s aferama. Mi smo mala država. U Hrvatskoj je problem i to mi moramo shvatiti da nije problem u Beču, Berlinu, New Yorku. Mi se sami moramo boriti za bolje društvo. Mi sami moramo razvijati političku i demokratsku kulturu. To nitko drugi za nas neće raditi. Osim toga vrlo je važna percepcija korupcije. Otpornost građana korupciji je sve jača, po ministarstvu pravosuđa.
Borba protiv institucija je vrlo teška, naročito ako nemamo ujaka i strica u njima. Ako javno izađemo protiv institucija, onda smo psihopati i sociopati. Hrvatska je mala država i hoćemo da drugi rješavaju naše probleme. To je propast.
Mirela Holy naglasila je kako mnogi ljudi ne žele početi od samih sebe, odnosno da oni budu promjena koje žele vidjeti u svijetu.
Potom se rasprava okrenula na drugog aktera koji bi se trebao boriti protiv korupcije, a to su mediji.
Tončica Čeljuska, koja je rekla da treba dati više podrške HRT-u i ljudima koji tamo rade. Ona, kao urednica programa HRT 4 otvara sve teme i platforme, ništa nije zabranjeno govoriti. Nema zabranjenih pitanja i tematika o kojima se želi raspravljati.
Vrlo važno pitanje su neovisni novinari. Neovisni novinar Dražen Rajković govorio je o „Slom u integriteta hrvatskih srednjostrujačkih medija u mandatu Ive Sanadera (2003.-2009.), te o stanju u novinarstvu i što je točno istraživao. Naglasio je način kako je Ivo Sanader zarobio medije putem olakšica, novca i poreznih manipulacija. Uz visoku razinu korupcije, u njegovom slučaju došlo je do dvije presude koje su stvari stavile na početak. Društvo mora imati dvije vrste medija: javne medije i nezavisne medije. Novinari si uvijek uzmu onoliko slobode koliko je hoće uzeti. Ali nezavisnim novinarima se ne dozvoljava obavljati njihov posao, tako što se njihovi radovi ne žele objavljivati.
Potom se govorilo kako se ljudi trebaju naljutiti radi ovog i moraju shvatiti da se od njih krade. Međutim, ne smijemo zaboraviti. da ono što je SAD imao na početku 20. stoljeća, to Hrvatska ima danas. Mi se ne možemo tako lako promijeniti. Mi trebamo imati sustav koji ne bih mogao dozvoliti korupciju, niti rupe u zakonu.
U raspravi je sudjelovao i predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goran Matešić naglasivši da javna nabava predstavlja mjesto susreta privatnog i javnog sektora, te da unutar tog odnosa, privatnik uvijek nastoji što više zaraditi, a na javnom sektoru je da pazi kako troši svoja sredstva.
Korupcija nije samo hrvatski problem, on je svjetski problem, a borba protiv korupcije počinje od pojedinca. Na svim razinama se treba boriti protiv korupcije. Ona je kao bolest.
Nakon te konstatacije riječ je dobila Slavica Kutle – koja je održala vrlo emotivan govor. Naglasila je kako joj je kao majci, građanki i Hrvatici bilo teško gledati sva nedjela koja su se događala na njenom radnom mjestu. Život od rada i znanja je velika iluzija u Hrvatskoj, a ona se tome nadala kad se borila u Domovinskom ratu. Uvijek se držala zakona RH i jako se razočarala institucijama Hrvatske države, za koji su ljudi ginuli. Nakon što je otkrila javnosti nepravilnosti, prijetilo se njoj i djeci, i zato ih je smjestila izvan države. Na kraju je postavila da jaka retorička pitanja: „Jesmo li mi humana bića?“ i „Dali ljudi koji rade u javnim službama razumiju da bi politika trebala biti humana znanost?“.
Nakon nje javio se Ivan Bedeniković, bivši volonter TIH-a, koji sada radi u IRMO, te je naglasio važnost građanskog aktivizma i borbe mladih protiv korupcije. Mediji bi trebali istraživati više probleme mladih.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koji su istaknuli da ovo tijelo javne vlasti ima zadatak pravedne raspodjele javnog novca, ali i kontrole u transparentnom raspolaganju tim sredstvima.
U raspravi su sudjelovali i predstavnici udruga civilnog društva, nacionalnih manjina i tijela javne vlasti, te političkih stranaka.