Izvješće Europske Komisije o vladavini prava u RH za 2021.
26.07.2021.
Pravosudni sustav
U području pravosudnog sustava u izvješću za Hrvatsku navodi se da je zabilježeno poboljšanje u pogledu trajanja postupaka i smanjenja zaostalih predmeta, ali da su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se riješili ozbiljni izazovi učinkovitosti i kvalitete.
Kod slučajeva korupcije na visokoj razini istrage i suđenja se nastavljaju, ali zbog dugotrajnih postupaka, napominje se, presude se često odgađaju.
Spominje se postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda koji je doveo do kontroverzi i omalovažavajućih javnih izjava protiv sudaca te da je Ustavni sud naglasio važnost suradnje između državnih vlasti u pogledu različitih stajališta o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda.
U izvještaju je spomenut i iskorak prema transparentnosti sudstva u vidu javne objave imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.
Kaže se i da je Državno sudbeno vijeće predložilo jačanje svoje uloge u izboru sudaca, što je bilo spomenuto i u prvom godišnjem izvješću objavljenom u rujnu prošle godine.
Ne navodeći imena sudaca, u izvješću se kaže da je “niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca dovelo do postupaka pred Državnim sudbenim vijećem i sudskim vijećima te do kaznenih istraga”.
U izvješću se kaže da je percepcija neovisnosti sudstva i dalje vrlo niska, da i dalje postoji nedostatak osoblja u Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću, iako je ograničen broj ljudi raspoređen radi provjere imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.
Okvir za borbu protiv korupcije
Izvješće navodi da je u tijeku javna rasprava o novoj strategiji za prevenciju korupcije za razdoblje 2021.- 2030. i da se u nacrtu strategije predviđa jačanje pravnog okvira za sprječavanje sukoba interesa, na kojem se trenutačno radi.
Istaknuto je da su odluke Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa bile podložne osporavanju u nekoliko sudskih presuda, među kojima je i pravomoćna presuda Visokog upravnog suda. Implikacije ovih presuda važne su jer dovode u pitanje tumačenje Zakona i mogućnost da Povjerenstvo nametne sankcije.
Dodaje se da i dalje nema etičkog kodeksa za članove vlade i parlamenta te da je “revolving door” načelo samo djelomično regulirano.
Kaže se da su potrebna detaljna pravila o lobističkim aktivnostima, da još nema zakonskih prijedloga o političkom imunitetu članova vlade iako je najavljena promjena zakonskog okvira.
Javne nabave i dalje su visokorizično područje za korupciju, a nekoliko slučajeva je otkriveno zahvaljujući zviždačima. Istrage i kazneni progon korupcije na visokoj razini su nastavljene, ali zbog dugotrajnih postupaka presude se često odgađaju, kaže se u izvješću.
Izvori: https://www.gong.hr/hr/dobra-vladavina/hrvatska-i-poljska-imaju-najnizu-stopu-povjerenja-/
https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/2021_rolr_country_chapter_croatia_hr_0.pdf