KORUPCIJA U LIPNJU 2022. GODINE
01.07.2022.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo postupak protiv Puljkovog zamjenika Kuzmanića
Index.hr prenosi kako je povjerenstvo za sukob interesa odlučilo da neće pokrenuti postupak protiv splitskog gradonačelnika Ivice Puljka, ali hoće protiv njegova zamjenika Antonija Kuzmanića jer je on potpisnik zaključka o imenovanjima bez prethodnog prijedloga predstavničkog tijela.
Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković pojasnila je kako je prijedlog o imenovanjima umjesto od predstavničkog tijela, odnosno splitskog Gradskog vijeća, došao od izvršne vlasti grada, no to nikada nije došlo na dnevni red i nikada nije ostvareno na Gradskom vijeću.
Dakle, imenovane su osobe u nadzorne odbore bez odlučivanja predstavničkog tijela, a imenovao ih je zamjenik gradonačelnika Kuzmanić. Stoga je protiv njega pokrenut postupak, sukladno članku 15. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, zbog imenovanja koje je proveo, a bez prethodnog prijedloga predstavničkog tijela, pojasnila je.
Afera Agram
Index.hr prenosi da su petorica bliskih suradnika pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića 09.06.2022. nepravomoćno osuđena u aferi Agram na kazne od sedam do 14 mjeseci zatvora, dok je prvooptuženi Petar Pripuz oslobođen svih optužbi.
Najveću kaznu od godine i dva mjeseca zbog nezakonitih zapošljavanja i korištenja službenih automobila dobio je bivši pročelnik Bandićevog ureda Miro Laco. Nekadašnji direktor ZET-a Ivan Tolić osuđen je na devet mjeseci, bivši direktor Čistoće Miljenko Benko na osam mjeseci, a dugogodišnji pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum na sedam mjeseci.
Bivši tajnik zagrebačkog Sportskog saveza Zdenko Antunović, koji je pod kraj suđenja priznao nezakonita zapošljavanja i korištenje službenog automobila u privatne svrhe, dobio je uvjetnu kaznu od osam mjeseci, a u zatvor neće ići ako u dvije godine ne ponovi nedjela.
Svi optuženi oslobođeni su optužbe da su Pripuzovim tvrtkama namještali poslove zbrinjavanja otpada, kao i za zamjenu gradskog zemljišta s tvrtkom Bramgrad.
Palo zločinačko udruženje koje je odavalo podatke iz MUP-a
Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta iz Rijeke (PNUSKOK – SSKOK Rijeka) u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i u suradnji EUROPOL-om proveli su kriminalističko istraživanje kojim su obuhvatili ukupno osam osoba odnosno tri hrvatska državljanina (od kojih su dvojica policijski službenici PU krapinsko-zagorske), jednu slovensku i jednu hrvatsku državljanku te tri državljanina Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Sumnjiče se za počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, davanja i primanja mita te pomaganja u davanju mita u sastavu zločinačkog udruženja, zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti u sastavu zločinačkog udruženja te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, piše u priopćenju MUP-a.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je prvoosumnjičeni 54-godišnjak u zajedničko djelovanje povezao dvojicu policijskih službenika Policijske uprave krapinsko-zagorske (u dobi od 42 i 39 godina), 51-godišnju slovensku državljanku s privremenim boravkom u Hrvatskoj te 56-godišnju hrvatsku državljanku, a koji su od siječnja 2019. godine do 11. lipnja 2022. nezakonito pribavljali i provjeravali podatke o identitetima osoba, uglavnom pripadnika kriminalnog miljea s područja Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Naime, prvoosumnjičeni 54-godišnjak bi sa zainteresiranim osobama dogovorio vrstu tražene usluge te iznos novčane naknade, a onda bi se obraćao dvojici policijskih službenika koji su prosljeđivali podatke iz Informacijskog sustava MUP-a, a koji su im bili dostupni kao policijskim službenicima, svjesni da je pristup i dostupnost takvih podataka neovlaštenim osobama zabranjen sukladno Zakonu o policiji, Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima te Pravilniku o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova, prenosi Index.hr.
Uhićeni bivši gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović i njegov sin
Index.hr prenosi da je 14.06.2022. uhićen bivši gradonačelnik petrinje Darinko Dumbović. USKOK sumnja da je Dumbović u svojstvu gradonačelnika Petrinje pogodovao tvrtkama vlastitog sina Darka Dumbovića, koji je također uhićen.
Dumbović je bio gradonačelnik Petrinje u trenutku razornog potresa, no nakon toga je izgubio izbore zbog nezadovoljstva građana time kako se ponašao u toj kriznoj situaciji. Iza njega je ostao niz skandala.
Afera na Banovini
Kaportal.hr prenosi da je ravnateljica novac od donacija nakon potresa, ali i onaj s redovnog školskog računa osnovne škole u Gori trošila netransparentno.
Osnovna škola Ivan Gorana Kovačića u potresu je uništena i dobila je crvenu naljepnicu. Uskoro je zahvaljujući brojnim donacijama dobila i punu blagajnu. Ali novac od donacija nije završavao tamo gdje je trebao.
"S računa za pomoći i donacije ravnateljica je u nekoliko navrata podigla, bez priloženih opravdanja 70 150 kuna uglavnom prijenosom novca platnim nalogom na svoje osobne račune", navodi se u zapisniku zadnje sjednice Školskog odbora.
A onda ga je ravnateljica Valentina Vujnović u potpunosti vratila tek u svibnju ove godine.
Cijelu priču razotkrila je računovotkinja i to na način, kako stoji u izvješću školskog odbora, sama je prijavila DORH-u da je imala saznanja o netransparentnom trošenju novca, a da su izvidu u tijelu potvrdilo nam je i Županijsko državno odvjetništvo u Sisku.
Akcija Dorina
24 sata prenosi da je tužiteljstvo priopćilo da su među osumnjičenicima 15 državljana Hrvatske, 10 državljana Slovenije i jedan državljanin Srbije koji ima stalni boravak u Hrvatskoj, a sumnjiče se za zlouporabu položaja i ovlasti, poticanje i pomaganje u zlouporabi položaj i ovlasti, krivotvorenje službene ili poslovne isprave te krivotvorenje isprave.
Mediji su 29.06. izvijestili da su među uhićenima u akciji "Dorina" bivša voditeljica Odjela za prostorno planiranje i gradnju Grada Vodnjana Dora Komparić i bivši pročelnik za urbanizam Grada Vodnjana Damir Janko.
Među više osoba koje su ispitane u USKOK-u su, kako su potvrdili njihovi odvjetnici, bivši čelnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji Mladen Kancelar, bivši pročelnik za prostorno planiranje Istarske županije Sead Ibrahimović, geodet Krešimir Stojkovski, arhitekt Danijel Štokavac te više vlasnika nekretnina iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.
PU istarska je, ne navodeći identitete, izvijestila kako se Komparić i Janko sumnjiče da su kao službene osobe jedinice lokalne samouprave nadležne za provođenje postupka legalizacije nezakonito izgrađenih objekata u razdoblju od 2014. do 2019. godine, unatoč neispunjavanju zakonskih uvjeta, izdavali rješenja kojima su objekti nezakonito legalizirani.
USKOK je, također ne navodeći identitete, precizirao da je Komparić rješavala zahtjeve za legalizaciju bespravno izgrađenih zgrada u katastarskim općinama Vodnjan i Peroj, i to na traženje vlasnika tih nekretnina i uz pomoć stručnih osoba koje su bile uključene u pripremu dokumentacije potrebne u postupku legalizacije.
Istarska policija navodi da su kao stručne osobe u počinjenju djela sudjelovali 74-godišnjak, 55-godišnjak, 44-godišnjak, 35-godišnjak te 40-godišnjakinja i 37-godišnjakinja, dok je u svojstvu investitora osumnjičeno osam hrvatskih, deset slovenskih i 56-godišnji državljanin Srbije.
Uskok dodaje da je Komparić legalizirala zgrade koje sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne mogu biti legalizirane jer su izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ili nisu uopće izgrađene ili ne udovoljavaju drugim uvjetima propisanim tim zakonom.
Komparić je na taj način omogućila zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, dok je u pojedinim slučajevima onemogućila donošenje ili provedbu rješenja za uklanjanje ilegalnog objekta.
Ujedno je vlasnicima takvih zgrada pribavila znatnu imovinsku korist povećanjem vrijednosti nekretnina koja se očituje u razlici vrijednosti zemljišta bez izgrađenog objekta i s izgrađenim objektom.
Tužiteljstvo ističe kako se Komparić sumnjiči da je donijela rješenja u najmanje 16 upravnih predmeta u kojima su zaprimljeni zahtjevi za legalizaciju bespravno izgrađenih zgrada, a pritom se prema potrebi koristila nevjerodostojnim ispravama priloženim uz pojedini zahtjev ili ih je sama izrađivala kao podlogu za odlučivanje s lažno prikazanim stanjem na terenu.