KORUPCIJA U SIJEČNJU 2022. GODINE

AFERA HNB

U posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB, piše Index.hr. Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Kako doznaju Index istrage, uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Riječ je o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sustava, a čini se da će posljednju riječ imati strani regulatori poput Europske središnje banke te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) jer sve upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, kao i nečemu što Europska središnja banka strogo zabranjuje.

Naime, HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposlenici HNB-a u određenom trenutku tako raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih istih banaka o kojima imaju povlaštene informacije. Iz toga je jasno zašto zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnim papirima institucija koje izravno nadziru.

Europska središnja banka, čiji je HNB član, svojim zaposlenicima strogo zabranjuje trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka. Zašto to onda rade u HNB-u? I to vodeći ljudi koji sasvim sigurno znaju kakva su pravila u njihovoj čelnoj instituciji, Europskoj središnjoj banci, a i sasvim sigurno su upoznati s kaznenim djelom trgovanja povlaštenim informacijama. Ne samo to, čak i u Etičkom kodeksu samog HNB-a stoji da zaposlenici HNB-a ne bi trebali trgovati vrijednosnicama banaka koje nadziru.

 

KAZNENE PRIJAVE PROTIV ZAPOSLENIH NA ZRAČNOJ LUCI TUĐMAN

Index.hr prenosi kako je USKOK kazneno prijavio HDZ-ovog gradonačelnika Ivanić-Grada Javora Bojana Leša, šefa zagrebačke aerodromske policije Željka Bradića i još jednu osobu. Terete ih za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem, navodi se u priopćenju USKOK-a.

Prvog čovjeka aerodromske policije Pleso terete i da je u više navrata osigurao angažman sebi podređenih policijskih službenika radi preuzimanja vozila kojim se koristio gradonačelnik Ivanić-Grada po njegovom dolasku do aerodromske zgrade, a potom i za parkiranje i čuvanje tog vozila na policijskom parkiralištu, kao i za prijevoz vozila natrag do aerodromske zgrade te njegovu predaju gradonačelniku po njegovom povratku iz inozemstva.

Gradonačelnika sumnjiče da je u kolovozu i listopadu 2021., koristeći gradonačelnički autoritet, od načelnika zatražio da mu omogući parkiranje automobila bez plaćanja naknade, kao i čuvanje tog vozila na policijskom parkiralištu za vrijeme putovanja, iako je bio svjestan da je to parkiralište namijenjeno samo za službene potrebe Postaje aerodromske policije Pleso.

Uz načelnika Željka Bradića i HDZ-ova gradonačelnika Leša, istragom je obuhvaćen i 57-godišnjak koji je u Turskoj nabavljao odjeću i obuću s neoriginalnim oznakama radi prodaje.

Načelnik je po sumnjama USKOK-a lani od travnja pa sve do jučer omogućavao drugookrivljenom na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb - Franjo Tuđman carinski nenadzirane prelaske državne granice.

Izlazak iz prostora zračne luke bez provođenja granične i carinske kontrole osumnjičeni načelnik omogućio je drugookrivljenom osobno ili po njegovom nalogu, posredstvom podređenih službenika, utvrdio je USKOK.

"USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora protiv jednog okrivljenika", stoji u priopćenju USKOK-a.

 

SLUČAJ FRKA PETEŠIĆ

Nakon objave informacije o brzoj obnovi zgrade u kojoj koristi stan Plenkovićev predstojnik ureda, Net.hr otkriva kako Frka Petešić uopće nema pravo na korištenje državnog stana od čak 96 kvadrata u najjužem centru Zagreba, s obzirom na to mu obitelj ima prebivalište u Zagrebu na drugoj adresi

Nakon što je tjednik Nacional objavio informaciju da je zgrada u najstrožem centru grada, u Jurišićevoj ulici, obnovljena rekordnom brzinom, a da su u tome sudjelovale i Državne nekretnine, tvrtka koja je iznajmila Vladi RH stan i za predstojnika Ureda, predstojnik Frka Petešić se oglasio rekordnom brzinom, a i tvrtka Državne nekretnine – ustvrdilo se da on nije imao ništa s brzom obnovom, da se radilo o inicijativi drugih vlasnika nekretnine, a da je tvrtka Državne nekretnine samo slijedila njihovu inicijativu.

No, neovisno o tome, svrnula se pozornost javnosti i na samu činjenicu da predstojnik ureda premijera Plenkovića koristi državni stan i to impresivne kvadrature, 96 četvornim metara, u samom središtu Zagreba, reklo bi se na nekoliko koraka do posla, do Banskih dvora na Markovom trgu. 

O dodjeli stanova dužnosnicima koji nemaju stan u mjestu gdje obavljaju dužnost postoji prilično precizna uredba, Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna, te drugih osoba – a prema toj Uredbi, predstojnik Ureda premijera debelo je premašio propisane kriterije.

Prema toj Uredbi dužnosnici su razvrstani u tri skupine, a predstojnik Ureda predsjednika Vlade je vrlo precizno naveden u drugoj skupini. Članak 14. iste Uredbe pak neumoljivo precizno utvrđuje da za „dužnosnika iz II. skupine koji u mjestu obavljanja dužnosti živi sam“, predviđen „dvosoban stan ili stan površine od 40 m2 do 60 m2.“. Tu je navedeno i da „za bračnog ili izvanbračnog druga odnosno osobu s kojom dužnosnik živi u istospolnoj zajednici koji boravi s dužnosnikom u mjestu gdje dužnosnik obavlja svoju dužnost, kao i za svako dijete, pastorče, posvojenika ili dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb povjereno na čuvanje i odgoj dužnosniku i boravi s njim u mjestu gdje dužnosnik obavlja svoju dužnost, na kriterije iz stavka 1. ovog članka u slučaju raspoloživosti stanom, može se dodati 10 m2 površine stana.“

No, ako obitelj predstojnika Ureda ima prijavljeno prebivalište na posve drugoj adresi u Zagrebu, i sudeći prema pregledu javno dostupnih podataka – na toj adresi živi u manje kvadrata nego što ih uživa Zvonimir Frka Petešić osobno – radi se o ozbiljnom kršenju Uredbe.

 

ZVIŽDAČICA MAJA ĐEREK OTKRILA NEPRAVILNOSTI U DRŽAVNIM NEKRETNINAMA

Maja Đerek u središtu je pozornosti hrvatske javnosti nakon što je za ovotjedno tiskano izdanje Nacionala dala intervju i potom dodatno javno istupila i progovorila o ogromnom kriminalu u Državnim nekretninama.

Ona je taj intervju Nacionalu dala koncem proteklog tjedna, na vrhuncu interesa javnosti za okolnosti pod kojima je državna tvrtka Državne nekretnine ekspresno obnovila stan u kojem živi Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda premijera Andreja Plenkovića, aferu koju je upravo Nacional otkrio u prošlom broju.

Maja Đerek je od 3. prosinca 2018. obavljala poslove radnog mjesta direktorice Sektora za poslovne prostore, a prije toga od 24. svibnja 2018. poslove voditeljice Službe za pravnu potporu poslovanju. Dubinski je upoznata s načinom funkcioniranja Državnih nekretnina i osobno je bila involvirana u dio procedure obnove zgrade u kojoj se nalazi stan u kojem stanuje Zvonimir Frka-Petešić.

Maja Đerek podnijela je protiv direktorice Državnih nekretnina Renate Sabo ektenzivnu kaznenu prijavu.

S podnošenjem prijava temeljem kojih sam ukazivala na nepravilnosti započela sam ubrzo nakon što sam počela obavljati poslove direktorice Sektora za poslovne prostore (3. prosinca 2018.) te sam većinu prijava podnijela putem e-poruka, no nakon uručivanja Odluke o otkazu, isti tren mi je onemogućen pristup adresi e-pošte te iz tog razloga nemam mnoge prijave dokumentirane.

Nepravilnosti su obuhvaćale:

• propusti da se izdaju računi za zakupninu po ugovorima o zakupu, iako je bilo ugovoreno da se računi izdaju od dana solemnizacije ugovora o zakupu;
• propusti da se otkažu ugovori o zakupu kod kojih je bilo više od 3 mjesečne neplaćene zakupnine, iako je tako ugovoreno; zbog nelikvidnosti dužnika iznosi nisu nikada naplaćeni;
• krivi izračuni naknade za bespravno korištenje poslovnih prostora;
• izdavanje računa krivim osobama koje sukladno zakonu nisu mogle biti zaduživane (ili nisu bile u zakupu ili su plaćale trećim osobama korištenje prostora);
• zaduživanje za samo dio poslovnog prostora iako je prostor 1/1 vlasništvo RH;

Nepravilnosti u postupanju DRŽAVNIH NEKRETNINA d.o.o. uočila sam u predmetima u kojima su sljedeća društva bili korisnici/ zakupnici:

• EVENT MASTERS d.o.o. (prostor Split, Bedem Priuli), USLUGE LIRA d.o.o. (prostor Teslina 4), JOSIP ČIBARIĆ (prostor Radićeva 37), TWIST PROMET d.o.o., (prostor Gajeva 6), SUPER SMJEŠTAJ d.o.o. (prostor Gajeva 7 i Mesnička 6), , VIRES ANIMI d.o.o. (prostor Trg bana Josipa Jelačića 1) i drugi – nisu se uopće ispostavljali računi za zakupiako je bio sklopljen ugovor o zakupu i prostori su bili u posjedu zakupnika;
• DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA, prostor Trg bana Josipa Jelačića 5 – računi su se izdavali samo za ½ dijela poslovnog prostoraiako je cijeli prostor vlasništvo RH;
• JADRAN ČARAPE TRGOVINA d.o.o. (prostor Varaždin) – nedopušteni podzakup, nije se raskinuo ugovor niti stranci poslala obavijest o raskidu);
• EVENT MASTERS d.o.o. – iako je dug bio više puta oko 1.000.000,00 kn Renata Sabo je nezakonito dala reprogramirati dug više puta (prebaciti dospjeli dug u nedospjeli) i na taj način prikrila da je korisniku trebao biti otkazan ugovor za najveći prostor u samom centru Splita; pitanje je tko će naplatiti dug;
• kompleks Obrov u Splitu (16 poslovnih prostora) – iako uputa nadležnog državnog odvjetništva postoji već od 2010. godine nikada ne nisu ispostavljali računi korisnicima čime je nastala ogromna šteta Društvu;
• GORDAN MARAKOVIĆ – iako je ugovor o zakupu sklopljen s fizičkom osobom, računi su se izdavali na trgovačko društvo SPINETUM j.d.o.o., protivno ugovoru o zakupu’.

Kao dokaz priložila je neke od e-poruka kojima je upozoravala na navedene nepravilnosti te sugerirala da se zatraže preslike spisa.

Potom je napisala da je vrhunac nepravilnosti uočila  krajem siječnja 2019. godine, kada je shvatila da postoje ukupno 24 ugovora o zakupu po kojima se uopće ne izdaju računi za zakupninu.

 

USKOK JOŠ PROŠIRIO ISTRAGU PROTIV JOSIPE RIMAC 

Index.hr prenosi kako je USKOK  još proširio istragu protiv bivše HDZ-ove državne tajnice i nekadašnje gradonačelnice Knina Josipe Rimac.Osim protiv nje istraga je proširena i protiv Milenka Bašića i Krunoslava Jakupčića.

Obojica su s njom još od svibnja 2020. inicijalno osumnjičeni u aferi Vjetroelektrane, a istraga je proširivana još dva puta. Najnovijim proširenjem Josipa Rimac, Bašić, koji je inače vlasnik Lagera Bašić, te Jakupčić, koji je bio na čelu Hrvatskih šuma, sumnjiče se za trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem i zloporabu položaja i ovlasti.

"Osnovano se sumnja da je I. okr., u razdoblju od veljače 2017. do 29. svibnja 2020., u Zagrebu i Kninu, u sklopu prethodno postignutog dogovora s II. okr., te uz dogovorenu novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna koju joj je na mjesečnoj bazi isplaćivao II. okr., u cilju pribavljanja nepripadne koristi jednom trgovačkom društvu (dalje TD), poduzimala niz radnji radi pogodovanja tom TD-u koristeći pritom svoj društveni utjecaj koji je stekla kroz višegodišnje obnašanje dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.

Tako je, kako bi omogućila TD-u da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, te unatoč tome što je od strane Hrvatskih šuma TD već bilo upozoreno da prekine s pripremnim radovima koje je započelo prije sklapanja Ugovora o osnivanju prava služnosti, od IV. okr. predsjednika Uprave društva Hrvatske šume zatražila da s navedenim društvom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je isti pristao.

Nakon što je Podružnica Split Hrvatskih šuma izradila nacrt ugovora, IV. okr. je zatražio njegovu izmjenu na način da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture i TD-u tako prizna status investitora šumske infrastrukture te ga se oslobodi plaćanja naknade za korištenje šumske ceste u iznosu od 20.000,00 kuna godišnje po svakom vjetrogeneratoru, bez PDV-a, iako je znao da šumske ceste koje je TD namjeravalo izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, nego poslovnim potrebama tog društva. Pravna služba Podružnice Split odbila je sačiniti takav ugovor, pa je IV. okr. naložio Sektoru pravnih poslova u Direkciji društva Hrvatske šuma da sačini ugovor s takvom odredbom.

Potom je IV. okr., po saznanju da TD nije u mogućnosti ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, a što je bilo dužno dostaviti sukladno tada važećoj Odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja, zatražio da se u ugovoru bankarska garancija zamjeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000,00 kuna. Navedeni ugovor je potpisao 4. travnja 2017. iako TD prije potpisa ugovora nije dostavilo niti zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora", stoji u priopćenju USKOK-a.