Korupcija u obrazovnom sustavu
20.08.2021.
Bliži se nova školska godina, djeca se upisuju u vrtiće, prve razrede osnovnih i srednjih škola, mladi se upisuju na fakultete.
Kako bi upisali djecu u vrtić i jaslice po prihvatljivim cjienama roditelji nerijetko znaju ponuditi mito. Također, natječaji za upis u vrtiće često su okarakterizirani kao netransparentni, ali najveći problem vezan uz korupciju događa se u visokom obrazovanju te u samom sustavu školstva.
Korupcija u obrazovnom sustavu je ozbiljan problem koji utječe na kvalitetu škola i fakulteta kako u Hrvatskoj tako i širom svijeta.
Do 2019. u Hrvatskoj javnoj i državnoj upravi pronađeno je 78 lažnih diploma i svjedodžbi, od kojih 22 u resoru obrazovanja, u školskim ustanovama.
Čelnik sindikata Preporod Željkom Stipić smatra da su u zloupotrebi zapošljavanja po školama lažne diplome tek negdje na četvrtom mjestu. Na prvom je korupcija, na drugom političko uhljebljivanje, potom slijedi nepotizam, a tek na kraju dolaze lažne diplome.
Korupcija u sustavu školstva i visokog obrazovanja ugrožava dobrobit društva jer narušava društveno povjerenje, pogoršava nejednakost i izlaže djecu neetičkom ponašanju. Onemogućava razvoj i obrazovanje kompetentnih i etičnih pojedinaca za buduće vodstvo i radnu snagu jer onemogućava svima jednake obrazovne mogućnosti.
Namještanje natječaja za zapošljavanje u školstvu i nepotizam su veliki problem te mogu dovesti do zapošljavanja loše kvalificiranih učitelja, dok namještanje ponuda može rezultirati udžbenicima i materijalima lošije kvalitete.
Željko Stipić navodi kako postoje 4 klasične zlouporabe zapošljavanja u školstvu.
“Prva se odnosi na ravnatelje. Prije svega, tu se radi o ravnateljima koji odbijaju tehnološke viškove. Iako su ih po zakonu obavezni primiti, oni ih ne žele jer žele zaposliti nekoga drugoga, po svom izboru. Tu se ravnateljima ništa ne događa. Štoviše, njima se to gotovo redovno tolerira jer se zna da su povjerenstva za zapošljavanje leglo raznih malverzacija pa se takve ravnatelje doživljava kao svojevrsne heroje koji su se oduprli direktivama koje stižu od povjerenstava”, tumači.
Druga zlouporaba je davanje prioriteta mimo redoslijeda.
“Primjerice, zna se događati da netko tko ima pet godina radnog staža dobije posao prije nego netko tko ima 20 godina staža. Nevjerojatno je da takvih slučajeva ima jako puno“.Treća je tendenciozno brisanje ljudi s liste kadrova iako nisu zbrinuti na odgovarajući način.
“Primjerice, neki nastavnik tjelesnog bude zaposlen u produljenom boravku jer se ondje otvorilo mjesto. On ga prihvati da ne bude bez posla, no potom bude zbrisan s liste nezaposlenih kadrova pa ostane bez prava čak i kada se otvori radno mjesto za nastavnika tjelesnog“.
Također, kaže, postoji i paradoks da se onemogućava da višak u jednoj županiji bude zaposlen u drugoj, u kojoj ima mjesta.
“Tako se dogodi da imate škole udaljene međusobno pet kilometara, a da škola iz jedne županije ne želi zaposliti nastavnika iz druge jer između njih ide granica županija”.
Konačno, tu je i zapošljavanje koje kombinira razne oblike pogodovanja.
“Meni je poznat jedan primjer jednog oca koji je povjerenik većinskog sindikata, a koji je preko povjerenstva svojoj kćeri namjestio zaposlenje. Pritom je ona dobila prioritet iako je sama dala otkaz na pola radnog vremena. Ona nikako nije smjela završiti na listi, no na očevu intervenciju našla se ondje i bila je zaposlena u školi svoga oca”.
Izvor: https://sindikat-preporod.hr/lazne-diplome-su-porazne-ali-nisu-nista-naspram-korupciji-u-skolama/
