Indeks percepcije korupcije 2017 - rezultati su netočni i površni

Niti jedna država na svijetu ne može u jednoj godini imati veliki rast ili veliki pad u broju bodova, jer je borba protiv korupcije proces i traje. Kako je moguće da i one najtransparentnije države imaju pad od 3 i više bodova, a one koje su korumpirane rast po nekoliko bodova? 

Što se to tako drastično promjenilo u percepciji korupcije npr. u Finskoj da je u odnosu na godinu ranije doživjela pad? Prema kojim to pokazateljima ili usporednim logatimima? 

U proteklih desetak dana reakcije na ocjenu koju je dobila Hrvatska ne prestaju. Sa sigurnošću možemo tvrditi da njemačka udruga Transparency International improvizira istraživanje na temelju netočnih podataka za Hrvatsku, te slabog poznavanja trenutnih prilika.  

Davati preporuke jednoj državi na način da joj se imputira netransparentnost, a da pri tome ta ista udruga Transparency International iz Berlina sama nije transparentna, je sramotno.  

Ocjene u priopćenju su površne, a rečenice prazne bez bilo kakvog značenja.  Što znači netransparentno ugovaranje poslova? 

- Kojih poslova?  Kako je to istraženo? Tko je istraživao? 

Sumnjivih postupaka javne nabave?

- Kojih postupaka? Tko, kako i kada je istraživao?  

A elementarno nepoznavanje situacije oko Hrvatskih autocesta (HAC) i odnosa prema "teretu za porezne obveznike" je krajnje bezobrazno i tendendenciozno.

Moramo biti ponosni što su se po prvi puta odvažili i u više od 20 godina svoga postojanja učinili hrvatski jezik toliko važnim da su na međunarodnim stranicama objavili priopćenje na našem jeziku. 

"Hrvatska, koja je u 2017. zadržala rezultat 49, isti kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija.

Nedostatak transparentnosti oko donošenja ‘lex Agrokora’ i nedovoljno polaganje računa od strane izvanredne uprave tvrtke dovelo je do nepovjerenja javnosti u čitav proces.

Jednako tako, pomanjkanje transparentnosti i javne rasprave o ulaganjima vezanim uz velike javne nabave i rad poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su Hrvatske autoceste (HAC), nastavljaju skupo koštati porezne obveznike te dodatno pogoršavaju investicijsku klimu u Hrvatskoj i mogućnosti za prevladavanje gospodarske nestabilnosti.

Osim toga, neovisne institucije izložene su žestokoj kritici donositelja političkih odluka, sustavno napadane, a često i oslabljivane kroz politička imenovanja.

Ako Hrvatska želi napredovati i ostvariti prosječan IPK rezultat zemalja Europske unije, mora povećati transparentnost i omogućiti nadzor neovisnih tijela i javnosti, kako bi se zaustavilo srozavanje povjerenja u vladu."