KORUPCIJA U KOLOVOZU 2022. GODINE

Odbijene žalbe bivšem načelniku Općine Čeminac

Index.hr prenosi da su ZLATKU PINJUHU, bivšem načelniku Općine Čeminac, odbijene žalbe na rješenje o produljenju istražnog zatvora suca istrage od 27. srpnja, nakon što ih je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku ocijenilo neosnovanima, priopćeno je s tog suda.

Tom je odlukom potvrđeno rješenje suca istrage o produljenju istražnog zatvora za vremensko razdoblje od iduća tri mjeseca, odnosno do 27. listopada, zbog bojazni od ponavljanja kaznenog djela.

Kako se ističe u odluci, sudac istrage je pravilno utvrdio sve činjenice i dao jasne, argumentirane i dostatne razloge oko postojanja osnovane sumnje na počinjenje više kaznenih djela za koje se vodi istraga, kao i postojanje iteracijske opasnosti – bojazni da bi boravkom na slobodi Pinjuh počinio nova djela, kao i činjenice da istraga još nije dovršena.

Zlatko Pinjuh je uz ostalo osumnjičen da je kao načelnik Čeminca zatražio od dvoje zaposlenika Općine da, kao svjedoci u kaznenom postupku koji se vodi protiv njega, lažno iskazuju u njegovu korist te im je prijetio otkazom ako to ne učine.

Bivši načelnik Općine Čeminac Zlatko Pinjuh uhićen je 21. travnja u istrazi kojom su obuhvaćeni njegovi sinovi Marko i Ivan, zaposlenica Općine Čeminac zadužena za knjigovodstvo te zaručnica njezina sina.

USKOK ih tereti za kaznena djela sprječavanja dokazivanja, zloporabu položaja i ovlasti, poticanje na zloporabu položaja i ovlasti te pomaganje u tom kaznenom djelu.

Osumnjičen je i da je 28-godišnjakinji, koja je zaručnica sina Pinjuhove 51-godišnje izvanbračne supruge, omogućio subvencioniranje stambenog kredita za kupnju stana, naloživši da joj se isplaćuje iznos u visini 75 posto mjesečne rate kredita.

USKOK je u siječnju 2021. pred osječkim Županijskim sudom podigao optužnicu protiv načelnika Čeminca Zlatka Pinjuha, njegovih sinova Marka i Ivana te još dvije osobe, a tereti ih se za zlouporabe u sufinanciranju stambenih kredita Pinjuhovim sinovima, kojima je Općina oštećena za više od 231 tisuću kuna.

Sumnjivo preuzimanje Luke Dubrovnik

MALI dioničari, a čini se i sama tvrtka Luka Dubrovnik, oštećeni su načinom na koji je Grad Dubrovnik, kojeg vodi HDZ-ov gradonačelnik Mato Franković, došao do većinskog vlasništva nad tom tvrtkom. Razmjeri moguće štete procjenjuju se na oko 1.3 milijuna kuna, a kako doznajemo, ovaj je slučaj izazvao i pozornost Državnog odvjetništva.  

Naime, Grad Dubrovnik do većinskog vlasništva nad Lukom Dubrovnik došao je tako što je Luka Dubrovnik d.d. kupila 8.9 posto vlastitih dionica od tvrtke Atlantska plovidba. U isto je vrijeme gradska tvrtka UTD Ragusa od Atlantske plovidbe kupila 2.75 posto dionica Luke Dubrovnik.

Zahvaljujući tim transakcijama, Grad Dubrovnik, koji je imao 48.5 posto dionica, stekao je 51.32 posto dionica odnosno vlasništva Luke Dubrovnik te je tako danas Grad većinski vlasnik društva Luka Dubrovnik d.d.

Problem je u činjenici što je UTD Ragusa platila 245.10 eura po dionici za Luku Dubrovnik, dok je Luka Dubrovnik platila po istoj dionici 828.34 eura, odnosno 3.38 puta skuplje i to u istoj transakciji.

Na taj su način ova dva ovisna trgovačka društva platila po vrlo različitim cijenama identične dionice u identičnoj transakciji, čime je nastala šteta za ostale dioničare Luke Dubrovnik, prenosi Index.hr.

Afera „Daj pet“

Jutarnji.hr prenosi da policija po nalogu USKOK-a provodi izvide u aferi Daj pet. Kako su odgovorili iz MUP-a, postupanje je, sukladno Zakonu o kaznenom postupku, tajno te nisu u mogućnosti dostaviti detaljnije informacije.

A afera vezana uz intervencije Sanje Musić Milanović i mijenjanje četvorki sinu predsjednika Zorana Milanovića u petice dobila je nastavak. Ravnateljica škole Zdravka Martinić-Jerčić uručila je opomenu pred otkaz nastavnici matematike koja je javno izjavila da je nakon nastavne godine pod pritiskom ravnateljice promijenila zaključne ocjene za sedmoro učenika, među kojima i mlađem sinu Sanje Musić Milanović i Zorana Milanovića. Opomena pred otkaz, nastavnici predana u srijedu, izazvala je niz negativnih reakcija zaposlenika škole i šireg kruga prosvjetara.

Kako je početkom srpnja prvi pisao Jutarnji, do promjene ocjena došlo je nakon što je predsjednikova supruga nakon završetka nastave poslala e-mail ravnateljici u kojem se žalila na rad profesorice matematike. Potom su mladom Milanoviću prepravljene dvije ocjene, iz latinskog i matematike, tako da je nastavnu godinu završio s prosjekom 5.0. Iako je nastavnica u intervjuu Telegramu izričito izjavila da je ocjene promijenila pod pritiskom i uz strah od posljedica, ravnateljica gimnazije ustvrdila je tada suprotno: "Nisam je tražila da podiže ocjene, blati me braneći svoje propuste".

Afera INA

Aljazeera prenosi: U proteklih tridesetak godina u Hrvatskoj je otkriveno na desetke manjih i većih afera, u kojima su “padali” ministri, bivši premijeri, predsjednički kandidati… Međutim, afera INA, kroz nezakonitu preprodaju plina, afera je svih afera u Hrvatskoj. O tome govori i podatak da je kroz nezakonitu preprodaju plina INA oštećena za najmanje milijardu kuna (više od 133 miliona eura), dok je pet osumnjičenika, koji su završili u istražnom zatvoru, ostvarili nepripadajuću imovinsku korist od gotovo 850 milijuna kuna (113 miliona eura).

Prema podacima Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), protuzakonita zarada Damira Škugora, koji je prvookrivljeni, i njegova oca Dane Škugora iznosi 482 milijuna kuna (64,2 miliona eura), dok je Goran Husić profitirao za 92 milijuna kuna (12,2 miliona eura), Josip Šurjak za 68,9 milijuna kuna (9,1 milion eura), a na računu njihove tvrtke OMS-Ulaganje ostalo još 204 milijuna kuna (27,1 milion eura) protuzakonito ostvarene dobiti.

U pojašnjenju USKOK navodi kako su okrivljeni nezakonitu zaradu ostvarili temeljem sklopljenog ugovora s INA-om, odnosno Plinarom istočna Slavonija, koja ima sjedište u Vinkovcima, preko koje je tvrtka OMS-Ulaganje kupovala plin od INA-e po fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megawat satu, dok je potom plin prodavala na tržištu jednoj tvrtki u inozemstvu po cijeni i do 210 eura po megawat satu. O kakvim imenima se radi govori i podatak da je Damir Škugor jedan od direktora u INA-i, Šurjak je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK), a Husić suvlasnik Šurjakove tvrtke. Na računu Dane Škugora, oca Damira Škugora, pronađeno je oko 500 milijuna kuna (66,1 milion eura) što je bio i povod da se krene u istragu.