Objava za medije - Antikorupcijski indeks obrambenog sektora 2015

ANTIKORUPCIJSKI INDEKS OBRAMBENOG SEKTORA OCIJENIO HRVATSKU PROSJEČNOM OCJENOM – POSTUPCI JAVNE NABAVE I VOJNE OPERACIJE IZLOŽENI SU VISOKIM KORUPRIVNIM RIZICIMA

Prema izvješću Transparency Internationala mnogim članicama NATO-a i partnerskim državama nedostaju mehanizmi kontrole u transparentnosti obrambenog sektora. Iako postoji obveza poštivanja načela demokracije i vladavine prava, izvješće naglašava jaz između institucionalnog nadzora i antikorupcijske kontrole.

„U vrijeme naglaska na kolektivnu obranu, NATO mora brinuti o tome da štiti države s najvišim demokratskim standardima, te kao takav ima globalni utjecaj. Od država članica NATO saveza zahtjeva se one pridržavaju najviših načela integriteta i poštenja, ali i spremnosti da se korupcija iskorijeni u cilju međunarodne sigurnosti.” istaknula je Katherine Dixon, programski direktor TI - Obrane i sigurnosti.

Antikorupcijski indeks obrambenog sektora (GI) procjenjuje postojanje i djelotvornost institucionalnih i neformalnih kontrola za upravljanje rizikom od korupcije, te njihovu provedbu u obrambenim i sigurnosnim institucijama. Indeks se izračunava na temelju 77 pokazatelja, iz javno dostupnih izvora i anketiranjem neovisnih stručnjaka kako bi se procijenio integritet obrambenih institucija.

Istraživanje je bilo usmjereno na pet područja koja se smatraju izložena koruptivnim rizicima kao što su: politika, financije, kadrovi, operativni poslovi i javna nabava. Istraživanje je uključilo 33 države; 21 članicu NATO saveza i 12 partnerskih država.

Polovina članica NATO-a ocijenjene su kao države koje imaju jako nizak (A) ili nizak (B) korupcijski rizik, dok su dvije države (Portugal i Turska) ocjenjene kao države s visokim korupcijskim rizikom u obrambenom sektoru. 9 članica NATO-a koje su među top 20 izvoznika oružja (Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska, Italija, Nizozemska, Kanada, Norveška i Turska) nisu imale nadzor zakonodavne vlasti nad tim izvozom, već su izvozile u države s visokim koruptivnim rizicima i nedovoljnom zaštitom ljudskih prava. Izvješće je dio studije o integritetu u svjetskim institucijama obrane.

Do sada objavljeni podaci za Srednji istok, Aziju i G20 pokazuju da svjetski vojni izdaci dramatično rastu točno u onim mjestima gdje je upravljanje najslabije, što predstavlja prijetnju međunarodnom miru i stabilnosti.

Hrvatska je ocjenjena kao država s umjerenim korupcijskim rizikom (C) u obrambenom sektoru kao i još osam članica NATO-a (Bugarska, Češka, Francuska, Grčka,Mađarska, Italija, Litva i Španjolska), te četiri partnerske države (Austrija, Bosna i Hercegovina, Georgia i Srbija).

U Hrvatskoj je dostupno malo informacija o učinkovitom upravljanju sredstvima u obavještajnom, te sigurnosnom sektoru. Istraživanje je pokazalo kako su javno dostupni ukupni podaci za svaku instituciju unutar proračuna. Financijski podaci za Vojno obavještajnu sigurnosnu agenciju proteže se na različite stavke u proračunu Ministarstva obrane, te se mogu procijeniti. Postupak imenovanja za starije obavještajne dužnosnika je nejasan i bez transparentnih kriterija. Osim toga drugo važno područje ranjivosti su offset programi.

Zbog nedostatka jasnih propisa koji bi zahtijevali veću transparentnost omogućeno je da mnogi podaci ostaju u cijelosti tajni. Offset programi su trenutno regulirani nižim pravnim aktima, tako da omogućavaju ministrima obrane i gospodarstva da pregovaraju o uvjetima izravno s izvođačima bez jasnih procedura.

„Antikorupcijski indeks obrambenog sektora kojim je Hrvatska ocjenjena prosječnom ocjenom umjerenog koruptivnog rizika ukazuje na to da je potrebna dodatna odgovornost svih aktera u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti kakao bi se osigurala poboljšanja posebno u procesima javnih nabava i operacijama u kojima sudjeluju hrvatske oružane snage“ istaknula je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a

Kontakt za medije: Ured TIH-a 091 2232011, mediji@transparency.hr