|
| Kako suzbijati korupciju kroz ustavne promjene |
 Svaka rasprava o donošenju novih ili izmjenama postojećih zakonskih propisa mora biti javna, otvorena i transparentna, a ponajprije rasprava o izmjenama Ustava. Jedno od temeljnih načela za poštivanje zakona i propisa je široka javna rasprava pri njihovu donošenju koja bi trebala biti proporcionalna broju građana na koje se odnosi. Obzirom da se Ustav odnosi na apsolutno sve građane pojedine države otvorenost procesa donošenja i informiranost o procesu kreiranja izmjena morali bi biti maksimalni. U svakoj demokratskoj zemlji se prije upuštanja u promjene Ustava provodi javna rasprava kako bi se svi zainteresirani imali prilike izjasniti o rješenjima koja smatraju najboljima i najprimjerenijima za temeljni pravni dokument svoje države.
Svaka rasprava o donošenju novih ili izmjenama postojećih zakonskih propisa mora biti javna, otvorena i transparentna, a ponajprije rasprava o izmjenama Ustava. Jedno od temeljnih načela za poštivanje zakona i propisa je široka javna rasprava pri njihovu donošenju koja bi trebala biti proporcionalna broju građana na koje se odnosi. Obzirom da se Ustav odnosi na apsolutno sve građane pojedine države otvorenost procesa donošenja i informiranost o procesu kreiranja izmjena morali bi biti maksimalni. U svakoj demokratskoj zemlji se prije upuštanja u promjene Ustava provodi javna rasprava kako bi se svi zainteresirani imali prilike izjasniti o rješenjima koja smatraju najboljima i najprimjerenijima za temeljni pravni dokument svoje države.
U dosadašnjem tijeku rasprave o ustavnim promjenama u Hrvatskoj javnost nije imala prilike saznati o čemu se sve raspravljalo ni koji su prijedlozi bili razmatrani niti koja se sve postojeća ustavna rješenja mora mijenjati. Nakon temeljite analize aktualnog Ustava i konzultiranja s pravnim stručnjacima iz različitih resora Transparency International Hrvatska smatra da bi se u Hrvatskoj rizik za pojavljivanje korupcije bitno smanjio, a povjerenje u institucije značajno povećalo kada bi se pravo na pristup informacijama definiralo kao ustavno pravo za sve građane, unaprijedio postupaka imenovanja glavnog državnog odvjetnika i sudaca Ustavnog suda te maksimalno povećao prostor za kažnjavanje svih koruptivnih djela.
Prema postojećim ustavnim odredbama pravo pristupa informaciji je zagarantirano novinarima, što je apsolutno pozitivno, no proširivanjem prava na pristup informaciji za sve građane stvorili bi se preduvjeti za maksimalno otvaranje tijela javne vlasti, što bi bitno smanjilo rizik od pojavljivanje korupcije. Trenutno se i glavni državni odvjetnik i suci Ustavnog suda biraju u Saboru većinom glasova zastupnika. Kod imenovanja glavnog državnog odvjetnika bi jedna od mogućnosti bila i konzultiranje drugih dionika u pravosuđu, dok bi se za izbor Ustavnih sudaca mogla predvidjeti dvotrećinska većina. Bez obzira na konačno rješenje bitno je voditi računa da se kod imenovanja na ove funkcije postigne konsenzus i izbjegne bilo kakvo preglasavanje jer se na taj način povećava njihova vjerodostojnost.
Isto tako, uplitanjem politike, odnosno politički biranih dužnosnika u pravosuđu relativizira se njihova stručnost, zbog čega bi navodno uključivanje dvaju zastupnika u sastav Državnog sudbenog vijeća definitivno bilo korak nazad. Prijedlog za ukidanje zastare za koruptivna kaznena dijela u procesu pretvorbe i privatizacije je apsolutno dobrodošao, posebice ako se uzme u obzir da još uvijek ima državne imovine vrijedne desetke milijardi kuna koja bi se mogla privatizirati.
|
|
|
|
|
|
)
Pravilnik o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija)
